Što nam donosi novi dokument kojim se utvrðuju osnovna naèela buduæe državne politike prema mladima?

Ako ste roditelj mladiæa ili djevojke u dobi od 15 do 29 godina, ili æe vaše dijete uskoro zakoraèiti u to po mnogoèemu posebno životno razdoblje mladosti, sigurno vam nije svejedno na kakvu društvenu brigu on ili ona mogu raèunati danas-sutra u Hrvatskoj.

Poèetkom listopada na Saboru je usvojen Nacionalni program djelovanja za mlade, za razdoblje od sljedeæih 5 godina. Njime su struènjaci raznih profila, okupljeni u više radnih grupa, utvrdili osnovna naèela (buduæe) državne politike prema mladima, te radni plan za stvaranje socijalnih, obrazovnih, kulturnih, materijalnih, politièkih i drugih uvjeta za trajnu dobrobit mladih u Hrvatskoj. Suraðivalo je èak 80 struènjaka, a radilo se punih godinu i pol dana. Nimalo èudno; rijeè je o (boljoj?) buduænosti tisuæa mladih, a time i o (boljoj?) buduænosti èitave zemlje.

Kao izviðaèi, moramo naglasiti da autori Programa nisu zaboravili, izmeðu ostalih organizacija koje se bave mladima, ni izviðaèku organizaciju. Izviðaèki predstavnici sudjelovali su i u izradi Programa, a dali su svoj doprinos njegovoj kvaliteti i u javnoj raspravi o njegovom nacrtu.

Najjednostavnije reèeno, u ovom se dokumentu najprije analizira postojeæe stanje odnosno položaj i problemi mladih u našoj zemlji, zatim se navode ciljevi koje treba postiæi da se stanje popravi i problemi riješe, te konkretan radni plan ostvarivanja osmišljenog programa. Ustanovljeno je da je posebno važno unaprijediti položaj mladih na sljedeæim podruèjima : obrazovanja i informatizacije, zapošljavanja i poduzetništva, socijalne politike, zdravstvene zaštite, aktivnog sudjelovanja u društvu, izgradnje civilnog društva, kulture mladih i slobodnog vremena, te pokretljivosti, informiranja i savjetovanja. Iako, ovako sažeto, ovo izgleda dosta suhoparno, radni plan sadrži konkretne zadatke (njih èak 110!) koje treba izvršiti, kao i podatak koja se ustanova ili tijelo zadužuje za provedbu svakog od zadataka.

Na primjer : jedna od mjera iz podruèja obrazovanja i informatizacije jest promovirati važnost cjeloživotnog uèenja. Ministarstva prosvjete i sporta, te znanosti i tehnologije zadužena su za izradu programa i provoðenje niza aktivnosti za ostvarenje tog cilja. Zatim, od važnosti je i za izviðaèku organizaciju što se nekoliko propisanih mjera odnosi na davanje važnosti neformalnom obrazovanju, u koje bi spadao i izviðaèki program. Na podruèju zapošljavanja i poduzetništva jedna od mjera je, na primjer, razvijanje programa samozapošljavanja mladih. Na podruèju socijalne politike, doneseno je niz mjera za poboljšanje položaja mladih s invaliditetom, mladih s poremeæajima u ponašanju, mladih Roma itd. Treba otvoriti obrazovne institucije prema neprofitnim organizatorima slobodnog vremena mladih, jedna je od mjera s podruèja kulture mladih i slobodnog vremena. Izmeðu ostaloga, njome se otvaraju vrata još boljoj suradnji izmeðu škola i izviðaèke organizacije. Na podruèju mobilnosti, informiranja i savjetovanja jedna se mjera odnosi na izravno podupiranje jaèanja mreže meðunarodnih izviðaèkih centara u Hrvatskoj, i to i ureðenjem postojeæih, i otvaranjem novih centara. Odluèeno je i da stare, napuštene školske zgrade treba revitalizirati za potrebe mladih – izmeðu ostalih, i izviðaèa. Treba reæi, izviðaèi su još prije došli na tu ideju; npr. staru školu u Kreševu splitski Klub brðana « Duje » veæ godinama upornim volonterskim radom pretvara iz ruševine u skautski centar. Sa stanovišta izviðaèa, zanimljiva je mjera i ponovno uvoðenje povlastica u unutarnjem putnièkom prometu za organizirane skupine mladih u dobi od 14 do 26 godina. Itd…

Koordinacija svih tih tijela zaduženih za provedbu mjera propisanih Programom povjerena je Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Zavod æe jednom godišnje Vladi podnositi izvještaj o provedbi i rezultatima evaluacije Programa. Aktivnosti æe se, naravno, financirati iz državnog proraèuna.

Nije nam namjera na ovom mjestu kritizirati Program; kao prvo : želimo mu sve najbolje u buduæem životu i radu, štaseonokaže, a kao drugo : tko je htio, mogao je svoje izložiti na javnoj raspravi, dok je trajala. Ipak, kad je rijeè o podruèju obrazovanja, ima nešto što nas posebno tišti. U analizi stanja tako su fino nabrojani mnogobrojni problemi našeg osnovnog, srednjeg i visokog školstva, da to na osobu koja ih je takoðer vrlo svjesna, dok èita tekst, djeluje upravo katarzièno! Nije prešuæena ni slaba razvijenost kriterija i instrumenata za vrednovanje sustava obrazovanja, ni krutost programa s premalo fakultativne nastave i vanškolskih aktivnosti (u srednjoj školi), ni preoptereæenost uèenika, uzrokovana prije svega prevladavanjem uèenja èinjenica, što kao posljedicu ima i to što se iz škole izlazi s mnogo slabo upotrebljivog znanja, a malo životno korisnog znanja i vještina. I neadekvatno izloženo gradivo u pretežno lošim udžbenicima, i nedovoljna angažiranost škole u odgoju, itd. A onda, na dobro detektirano stanje u školstvu Programu nije i odgovoreno « protumjerama ». Nadamo se ipak,  da je to zato jer se smatra da æe se stvari riješiti reformom školstva koja je u pripremi.

Kvalitetno napisan i sveobuhvatan, nadamo se da æe se Program i provoditi. Ne bi bilo prvi put, da se dobre ideje zaguše negdje u nekim papirima, ladicama, jalovim sastancima, jadikovkama o besparici, te se ili razvodne, ili prilikom realizacije transformiraju u nešto neprepoznatljivo, ili, naprosto – ispare, pa do realizacije ni ne stignu.

Sudeæi po konkretnosti i izravnosti s kojom je napisan Nacionalni program, te pomno razraðenoj podjeli dužnosti i naèinima evaluacije postignutoga, to se neæe dogoditi. Ohrabruje i to što je u prvih nekoliko mjeseci od usvajanja Programa veæ dosta  uèinjeno na stvaranju preduvjeta za realizaciju donesenih mjera. Neki zadaci, posebice na podruèju izgradnje civilnog društva, veæ su ispunjeni (npr. osnovana je Mreža mladih Hrvatske, kao krovna udruga svih organizacija mladih).

Za sada je dojam da je Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, koji je glavni koordinator svih aktivnosti temeljenih na Programu, nametnuo tempo kontinuiranog i ozbiljnog rada do ispunjenja, pa da Program neæe samo djelovati dobro ovako, na papiru, nego da æe i – djelovati!        

 

< «   » >